Dio oka koji se nalazi iza sočiva se zove očno dno. Stručno naziv za očno dna je fundus. Njega ne možemo da vidimo bez upotrebe odgovarajućih uređaja i bez odgovarajuće tehnike pregleda. Očno dno obuhvata retinu, retinalne krvne sudove i sve ono što se može vidjeti gledajući kroz providno sočivo.
Tokom svakog oftalmološkog pregleda ljekar nakon što izmjeri vidnu oštrinu i očni priisak, osim što pregleda prednji dio oka (prednji segment oka) pregleda i očno dno (zadnji segment oka) kako bi odradio kompletan oftalmološki pregled. Kako su problemi na očnom dnu prilično učestali ovakva vrsta pregleda je veoma česta. Pregledom očnog dna može se dijagnostikovati miopija.
Nakon što se procijeni stanje prednjeg dijela oka pacijentu se kapaju kapi za širenje zenica. Kada se postigne midrijaza (široke zenice) nastavlja se pregled. Pacijent sjedi za biomikroskopom i sluša uputstva ljekara. Ispočetka treba da gleda nepokrivenim okom u rame ljekara, nakon čega gleda gore, dole, lijevo i desno. Ako je potrebno da se stavi kontaktno sočivo da bi se bolje vidjela retina pacijentu se ukapaju kapi topikalnog anstetika, kako bi se na površinu oka moglo staviti dijagnostičko sočivo i tako uz pomoć biomikroskopa vidjeti očno dno.
Postoji više tehnika pregleda očnog dna. Korišćenjem odgovarajućeg uređaja i osvjetljenja može se uraditi oftalmoskopija. Pregledom očnog dna se može dijagnostikovati cilindar oka - astigmatizam.
Nakon širenja zenica nakon kapanja kapi, uz pomoć biomikroskopa i odgovarajuće lupe se može vidjeti očno dno i analizirati promjene na njemu. Ovakav način pregleda očnog dna se zove indirektna oftalmoskopija.
Direktna oftalmoskopija se radi tako da se gleda kroz oftalmoskop i na taj način pregleda očno dno.
Da bi se očno dno moglo vidjeti na ovakav način potrebno je da su sve strukture na prednjem segmentu providne. Na pregledu se analizira očni živac, krvni sudovi očnog dna, točka jasnog vida i stnje periferije retine. Uređaj koji pravi fotografije očnog dna se zove fundus kamera.
U slučaju da postoje zamućenja, bilo da se radi o zamućenju sočiva ili zamućenju rožnjače kada nije moguće postići odgovarajuću vidljivost i tada je potrebno uraditi neki od pomoćnih pregleda kao što je na primjer ultrazvuk oka.
OCT služi da bi se napravili precizni presjeci kroz strukture očnog dna i tako dijagnostikovale promjene vezane za bolesti retine i horoideje. OCT je nezaobilazan alat kada treba dijagnostikovati promjene na očnom dnu uzrokovane dijabetesom, kao i promjene u tačci jasnog vida (makuli) kod degneracije makule povezane sa starenje.
Kada postoji potreba da se procjeni stanje krvnih sudova očnog dna tada je potrebno uraditi angiografiju. Ona može da se radi nakon ubrizgavanja fluoresceina u venu. To je fluoresceinska angiografija (FAG) ili uz pomoć OCT-a kada se zove OCT angiografija.
