U normalnom oku zrake svjetla koje potiču od objekata u daljini se fokusiraju uz pomoć rožnjače i relaksiranog sočiva na tačci jasnog vida i na taj način omogućavaju čistu i oštru sliku. Slika nije jasna ako fokus nije na retini.
U dalekovidom oku vid na blizinu se postiže akomodacijom, tj. sposobnošću oka da pojača svoju dioptrijsku snagu kada se gledaju bliski predmeti. Sočivo koje se nalazi u oku je elastično i kada se napne cilijarni mišić sočivo se ispupči i na taj način pojača njegova prelomna moć. Na taj način se dobija jasna slika bliskog predmeta na retini.
Naspuprot dalekovidosti je kratkovidost - dioptrija minus.
Dalekovidost ili hipermetropija nastaje kada je oko suviše kratko. Svjetlosne zrake iz objekata koji su u daljini se fokusiraju iza retine. Za daleke objekte da bi se vidjeli jasno oko mora dodatno da fokusira i na taj način se daleki objekti vide jasno. Za bliske objekte često nema dovoljne akomodacione snage te se oni ne vide jasno. Ovo postaje izraženije kako sočivo sa godinama počinje da gubi svoju sposobnost mjenjanja snage (prezbiopija) što dovodi do toga da neki pacijenti ne vide jasno ni na daljinu. Dalekovidost ili dioptija plus može se javiti i kao nasledno stanje oka. Plus dioptrija može doći do izražaja i kod ljudi sa dijabetesom i problemima sa krvnim sudovima.
Jedan od razloga zbog nastajanja dioptrije plus je i nemogućnost sočiva unutar oka da se fokusira na objekte ispred.
Dioptrija plus se često javlja kod osoba starijih od 40 godina, mada se može javiti i u ostalim životnim dobima.
Postoji niska i visoka dalekovidost. Pod nisku dalekovidost spada:
dioptrija plus 1
dioptija plus 1.25
dioptrija plus 2 (srednje niska dalekovidost)
Visoka dalekovidost je sve preko pus 3 i sve preko 3.
Dijagnoza dalekovidosti je hypermetropia h520
Čest je slučaj da kod mlađih osoba koje imaju manju dioptriju, simptomi izostanu. Međutim, ukoliko je dioptrija veća, mlade osobe naprezanjem očnog mišića uspevaju da „zamaskiraju“ dobar deo dioptrije. Problem se ipak može uočiti kada ove osobe gledaju na blizu. Tada dolazi do dodatnog napora njihovih očnih mišića, što kao posledicu izaziva zamućen vid, zamor posle kraćeg čitanja, glavobolje. U nekim slučajevima može se javiti i razrokost, kao i kod astigmatizma.
Nakon 35 – 40 godina starosti dalekovide osobe moraju nositi korekciju za daljinu i blizinu jer tada očni mišić više nema snage da „sakrije“ dioptriju. Dalekovide osobe mogu osetiti glavobolju i iscrpljenost posle dužeg rada na blizinu, bol unutar i oko oka kao i brzo zamaranje prilikom čitanja.
Najčešći simptomi dalekovidosti su:
Ukoliko osetite neke simptome obratite se oftalmologu.
Test za dalekovidost se sastoji iz nekoliko pregleda kod oftalmologa. Osobama koje su starije od 60 godina i maloj djeci se preporučuje da odlaze na pregled na svakih 1-2 godine. Test za dalekovidost se sastoji iz:
Postoje određene vježbe za hipermetropiju oka ali rezultati su upitni. U zavisnosti nivoa dalekovidosti, nekim pacijentima vježbe mogu minimalno pomoći. Zbog toga se vježbe za dalekovidost ne preporučuju, osim kada ih oftalmolog preporuči. U nekim slučajevima, ako na svoju ruku krenete sa vježbama, može doći i do pogoršanja vida. Dioptrija plus se najbolje liječi nošenjem naočara i sočiva, kao i laserskom operacijom skidanja dioptrije.
Dalekovidost ili hipermetropija kod djece je jedan od najčešlih očnih stanja kod djece. Najčešće nastaje u ranom djetinjstvu, a može biti i nasledna. Dalekovidost kod djece se može smanjiti vremenom, pa će tako dalekovidost u tinejdžerskom dobu biti manja nego u ranijem periodu.
Veoma je bitno voditi malu djecu redovno na preglede kako bi se dalekovidost na vrijeme otkrila. Mala deca ne znaju napraviti razliku u vidu i ne znaju da vam kažu, pa je redovan odlazak kod očnog presudan. Ukoliko primetite da vaše djete žmirka i čkilji, kao i da često trlja oči, to može biti znak da ima problem.
Dioptrija plus kod djece se koriguje nošenjem sočiva i naočara. Osobe iznad 18godina mogu ići na lasersko skidanje plus dioptrije.
Komplikacije usled nelječenja mogu se javiti u vidu stanja koje se zove lijenjo oko ili razrokost, najčešće kada je dalekovidost prisutna od ranog djetinjstva. Ovo je najčešća komplikacija kod djece uslijed nelječenja. Mozak ignoriše signale slabijeg oka i fokusira se na jače oko i zbog toga dolazi do problema. Osobama sa nelječenom dalekovidošću opada kvalitet života.
Da li se dioptrija plus može popraviti? Da! Dalekovidost se koriguje uz pomoć kontaktnih sočiva, naočarima i refraktivnim laserom. Ovako se pojačava ukupna prelomna moć oka i tako dobiva fokusirana slika na očnom dnu. Pored dalekovidosti, postoji i staračka dalekovidost.
